Sindrom karpalnog kanala – piše dr. Ljepša Rakas Vujčić

Dr.med. Ljepša Rakas Vujčić, Specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije

Dr.med. Ljepša Rakas Vujčić,
Specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije

Na palmarnoj strani  korijena šake  ( znači strana  ručnog zgloba  s dlanom okrenutim prema gore ) prolazi živac-nervus  medianus, koji može biti komprimiran i nastaje klinička slika sindroma karpalnog kanala.

Karpalni kanal je koštano-vezivni tjesnac, a koštanu stjenku kanala čine kosti pešća koje tvore žlijeb, koji široka, četvrtasta sveza pretvara u kanal. Kroz kanal prolaze tetive za sve prste, te živac-medianus. Sindrom karpalnog kanala učestalo se pojavljuje u ljudi koji rade dugotrajno na računalima i u SAD se već danas smatra  profesionalnom bolešću .

U kliničkoj slici javljaju se bol i parestezije koji se od ručnog zgloba šire u prste.Parestezije – trnci, mravinjanje, pečenje, osjećaj žarenja. Bol je više izražena noću, a povremeno je toliko jaka da bolesnika budi iz sna. Ukočenost ili osjećaj obamrlosti cijele šake ili prva četiri prsta  također se zna pojaviti kao noćna tegoba bolesnika sa sindromom karpalnog kanala. Javlja se i nesigurnost pokreta i hvatanja prstima i palcem. Napredovanjem bolesti dolazi i do  propadanja mišića šake i razvoja tzv. majmunske šake.

Dijagnostika sindroma karpalnog kanala se temelji na tri dijagnostička znaka – smetnje osjeta, pokretljivosti i propadanje mišića, šake.

Da bi se spriječila trajna oštećenja, važno je što prije  postaviti dijagnozu i započeti liječenje.

U postavljanju dijagnoze, uz klinički pregled, važna je elektrodijagnostika, EMNG, kojom se prikazuje mjesto kompresije živca.

Liječenje se pokuša prvo konzervativno, lijekovi protiv bola, nošenje longete, izbjegavanje pokreta gdje se traumatizira ručni zglob, postupci fizikalne terapije u svrhu smanjenja edema živca, smanjenja boli, poboljšanja pokretljivosti i jačanja mišića šake.

Ukoliko tegobe ne popuste  pribjegava se kirurškom zahvatu. Nakon operativnog zahvata  ponovno se provode postupci fizikalne terapije.

U prevenciji nastanka bitno je izbjegavati traumatiziranje ručnog zgloba, što je danas, u  modernom svijetu upotrebe računala, teško.

Piše: Ljepša Rakas Vujčić, dr. med.  spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Komentari

komentar/a

Mozete preskociti ovo i ostaviti odgovor..

Komentiraj

Morate biti logirani za pisanje komentara.